SLOBODA VEROISPOVESTI I POJAM SEKULARNOSTI U SVETLU EVROPSKE KONVENCIJE ZA LJUDSKA PRAVA

  • Vasilije Marković
Ključne reči: Sekularnost, Laicitet, Evropska konvencija, Odnos crkve i države, Kooperativni model

Apstrakt

Ovaj rad pisan je povodom Pete studentske konferencije iz teorije i filozofije prava, pod nazivom – Međunarodno i evropsko pravo, teorijski problemi. Rasprava o značenju termina sekularnosti ima ključni značaj za shvatanje odnosa religije i državnih vlasti, s jedne strane, i pojedinčeve slobode veroispovedanja, s druge strane. Ambijent tog odnosa ključan je za razumevanje ostvarivanja prava iz člana 9 Evropske konvencije o ljudskim pravima i zato je on posebno istaknut u radu, kako s aspekta istorijske geneze, tako i zbog pozitivnog pristupa. Da li sekularnost znači odvojenost države i religije ili u okviru te iste sekularnosti postoje i drugi modaliteti i koji? Gde se u tom pluralitetu odnosa u „postsekularnom“ društvu nalazi, a gde treba da se nađe naše društvo? Autor u radu prikazuje sve različitosti evropskih modaliteta i ističe da je neophodno redefinisati pojam sekularnosti u našem društvu budući da je njegova trenutna percipcija potpuno pogrešna. Prvi deo rada bavi se istorijskom genezom procesa i ideja značajnih za razumevanje slobode veroispovesti, drugi je posvećen prikazu različitih modela odnosa Crkve i države, dok treći na primerima prakse Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje tezu da su priroda i kvalitet odnosa države i crkve ključni ambijent u kojem pojedinac ostvaruje pravo koje mu garantuju Evropska konvencija i njen član 9.

Reference

Fidas, Vlasije, Кanoni i dijalog, Оtačnik, Beograd 2018.

Robers, Gerhard, Država i crkva u Evropskoj uniji, Pravoslavni bogoslovski fakultet, Beograd 2012.

Perić, Dimšo, Crkveno pravo, Beograd 2006.

Mitrović, Dragan, „Troicki o crkvenom pravu i njegovom odnosu s državnim pravom“, Pravo, vera i kultura, Beograd 2012.

Krstić, Zoran, Hrišćanstvo u vrtlozima savremenosti, Kragujevac – Požarevac 2016.

Krstić, Ivana, Paunović, Milan, Krivokapić, Boris, Međunarodna ljudska prava, Beograd 2016.

Alfejev, Ilarion, „Hrišćanstvo pred izazovima militantnog sekularizma“, https:// teologija.net/hriscanstvo-pred-izazovom-militantnog-sekularizma/.

Božić, Marko, Laička država kao jemstvo slobode savesti i veroispovesti, Beograd 2010.

Dincelbaher, Peter, Istorija evropskog mentaliteta, CID, Podgorica 2009.

Remon, Rene, Religija i društvo u Evropi – sekularizacija u 19. i 20. veku, Akademska knjiga, Novi Sad 2017.

Avramović, Sima, „Poimanje sekularnosti u Srbiji – refleksije s rasprave u Ustavnom sudu“, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 2/2011.

Marinković, Tanasije, „Prilog za javnu raspravu o ustavnosti ZVCZ“, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 1/2011.

Habermas, Jirgen, Jozef Racinger, „Dijalektika sekularizacije – iznad uma i religije“, https://pescanik/wp-content/PDF/Habermas_Racinger_debata.pdf.

Lok, Dž on, Pismo o toleranciji, Službeni glasnik, Beograd 2015.

Ringelheim, Julie, „Rights, Religion and the Public Sphere: The European Court of Human Rights in-state relationsch of a Theory?“, A European Dilemma: Religion and the Public Sphere, Cambridge University Press, Cambridge 2012.

Trigg, Roger, „Religion in the Public Forum“, Ecclesiastical Law Society, 2011.

https://doi.org/10.1017/S0956618X11000408

Murdok, Džim, Sloboda misli, savesti i veroispovesti: vodič kroz primenu člana 9 Evropske konvencije o ljudskim pravima, Savet Evrope, Beograd 2008.

Blagojević, Mirko, „Savremena religioznost studenata i desekularizacija srpskog društva“, Postsekularni obrt (ur. M. Blagojević, T. Bajović, J. J. Maksimović), Beograd 2013.

Objavljeno
09.04.2021
Sekcija
Članci